Obavijest za javnost: Provedba kontroliranog paljenja na Vrdovu – ukoliko primijetite dim nema razloga za uznemirenost

Napokon smo dočekali i trenutak da započnu konkretne restauracijske aktivnosti travnjaka u sklopu projekta „Dinara back to LIFE”.

U nadolazećem tjednu planirana je provedba kontroliranog paljenja na prijevoju prema Ravnom Vrdovu (iznad Grede). Provodi se u svrhu restauracije travnjaka i kao prva od restauracijskih aktivnosti  projekta „Dinara back to LIFE“.

Kontrolirano paljenje će se provesti u suradnji i uz nadzor Javne vatrogasne postrojbe Sinj.

Kontrolirano paljenje će se provesti najkasnije do 15. ožujka, i to isključivo u trenutku povoljnih vremenskih uvjeta, bez vjetra i uz dopuštenje Javne vatrogasne službe Sinj. Prvi izlazak na teren i početak aktivnosti predviđa se već 17.2., ukoliko prema stručnoj procjeni vatrogasaca budu povoljni uvjeti za aktivnost, a u suprotnom će se provesti u drugom terminu kada vremenski uvjeti budu odgovarajući.

„Kontrolirano paljenje jedna je od mjera zaštite od požara. Drago nam je sudjelovati u ovim aktivnostima kako bismo zajedno s  Dinara back to LIFE timom doprinijeli i zaštiti prirode, ali i zaštiti ljudskih života i imovine“, izjavio je povodom aktivnosti Stipe Ančić, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Sinj.

Kontrolirano paljenje provest će se kao prva od restauracijskih aktivnosti projekta „Dinara back to LIFE“, kojeg provodi Udruga Biom, u partnerstvu s Hrvatskim Šumama, LAG-om „Cetinska krajina“ i Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

U slučaju da s lokacije [Karta 1.], u srijedu 17. veljače, primijetite dim, nema razloga za uznemirenost jer se radi o koordiniranoj akciji. Ukoliko imate ikakvih pitanja, slobodno nam se javite telefonski na 021/274 946, ili putem emaila na dinarabacktolife@gmail.com

U nastavku dajemo odgovore na sve što bi vas moglo zanimati o kontroliranom paljenju. A ukoliko imate dodatna pitanja i želite doznati više, slobodno nam se javite!

1. Zašto travnjake ne možete održavati ispašom ili košnjom? Zašto je baš potrebno kontrolirano paljenje? 

Kamenjarski travnjaci, na kojima ćemo provoditi kontrolirano paljenje, ne mogu se kositi jer kamenje onemogućava upotrebu bilo kojeg alata, od ručne kose do motorne kosilice. Naravno, u slučaju da je neki travnjak moguće kositi, košnja je preferirana metoda održavanja, ali takvih je travnjaka razmjerno malo. Kako stoka pase selektivno, zaobilazeći otrovne, bodljikave i nejestive vrste bilja, tako s vremenom takvih vrsta bude sve više i potrebno ih je ukloniti na neki drugi način. Nekada su se takve vrste uklanjale ručno, jer je bilo mnogo pastira koji su ih uklanjali dok su čuvali stoku. Ovo područje je bilo zahvaćeno i ratom zbog čega je, nakon dugogodišnjeg nekorištenja i izostanka ispaše, počelo jako zarastanje travnjaka i ne samo da ih moramo održavati već moramo njihovo stanje vratiti godinama unatrag, prije početka napuštanja. Paljenje je najjednostavnija i najbrža metoda kontrole pretjeranog širenja drvenaste vegetacije na većim površinama.

2. Zašto travnjake želite paliti i ne dopuštate da se prirodno razviju u šumu? Treba li čovjek uopće intervenirati u prirodne procese?

Republika Hrvatska je  odlučila upravljanje područjima Ekološke mreže  Natura2000, koja se nalaze unutar šuma i šumskih zemljišta kojima upravljaju Hrvatske šume, integrirati u proces gospodarenja šumama kroz izradu šumskogospodarskih planova kao planova upravljanja Ekološkom mrežom. Predmetni travnjaci spadaju u rijetki i ugroženi stanišni tip Istočnojadranski kamenjarski pašnjak epimediteranske zone, te se nalaze u obuhvatu  Ekološke mreže Natura 2000. Predmetno kontrolirano paljenje predstavlja aktivno upravljanje područjima EM Natura 2000 s ciljem zaustavljanja opadanja biološke raznolikosti u Republici Hrvatskoj.

Potpuno prepuštanje prirodi je koncept  koji se danas uspješno primjenjuje samo na ogromnim područjima sa dobro očuvanim svim bitnim elementima prirode. Koncept se pokazao krivim u drugačijim okolnostima jer je često uzrokovao nestajanje rijetkih vrsta i staništa. Europska priroda, koja je uglavnom nepovratno izgubila brojne krupne životinje koje su održavale staništa ispašom (poput tura, bizona, mamuta), velikim je dijelom očuvana jer je te životinje zamijenila domaća stoka. Nestanak domaće stoke, a bez povratka tih krupnih biljojeda, rezultira uvjetnim razvojem šumskog pokrova uz potpuni gubitak travnjaka. Također, bez ispaše se razvija prostor sa velikom količinom suhe biljne tvari koja lako gori te požari postaju sve intenzivniji. Današnja zaštita prirode pokušava upravljanjem postići svu izvornu raznolikost staništa i vrsta.  Jednostavan primjer koji pokazuje da više ne možemo prepustiti sve procese prirodi je da u tom slučaju ne bismo smjeli gasiti prirodno nastale požare, koji su doduše rijetki, ali bez ljudske intervencije mogu gorjeti danima i opožariti ogromne površine.

3. Što želimo postići kontroliranim paljenjem?

Kontroliranim paljenjem želimo povećati kvalitetu staništa za određene životinjske i biljne vrste. U slučaju travnjaka na Vrdovu (iznad Bitelićke grede, Karta 1.) je to strogo zaštićena vrsta ptice vrtna strnadica Emberiza hortulana. Vrtna strnadica je vrsta koja gubi stanište zbog zarastanja i rado naseljava nedavno spaljene površine jer njih čine travnjaci raznolikih zeljastih vrsta sa sporadičnim stablima. Postojeća populacija vrtne strnadice na tom lokalitetu je prisutna samo na površini koja je opožarena u prethodnim godinama i mi želimo toj populaciji vrtne strnadice omogućiti povećanje brojnosti spaljivanjem susjednog travnjaka u zarastanju. Osim toga, spaljivanjem će se pozitivno utjecati na održavanje pašnjaka i mogućnost ispaše stoke.

4. Što je kontrolirano paljenje? Koja je razlika kontroliranog i nekontroliranog paljenja odnosno požara?

Pri kontroliranom paljenju se spaljuju samo ciljane površine u odgovarajućim uvjetima. U kontroliranim paljenjima u okviru projekta “Dinara back to LIFE” se spaljuju samo travnjaci u zarastanju u hladnijem dijelu godine kada izgara samo površinski sloj tla bez dubinskog oštećivanja. Površine za kontrolirano paljenje se biraju tako da ne dolazi do ugrožavanja šuma ili općenito tipova staništa kojima paljenje škodi. Kod nekontroliranog paljenja, odnosno požara, izgaraju površine u kojima je paljenje štetno (npr. šume) ili, zbog ljetnih vrućina i suše, dolazi do dubinskog oštećenja tla i erozije.

5. Koje su prednosti kontroliranog paljenja?

Kontroliranim paljenjem se uz relativno mali radni napor može održavati velika površina na staništima gdje druge metode održavanja nisu izvedive, odnosno isplative.

6. Koji su rizici kontroliranog paljenja?

Glavni rizici kod kontroliranog paljenja su proširivanje vatre na površine koje nisu bile cilj paljenja i dubinsko izgaranje tla. Oba ova rizika se izbjegavaju pažljivim izborom površine za paljenje, većim brojem dobro pripremljenih sudionika i pravilnim izborom vremenskih uvjeta pri provedbi samog paljenja.

7. Koje ćete mjere kontrole, umanjenja rizika i ograničenja poduzeti?

Kontrolirano paljenje provest će se u suradnji i uz nadzor Javne vatrogasne postrojbe Sinj. Izlaskom na teren, 28.1.2021 utvrđeno je da na površinama odabranim za kontrolirano paljenje nema opasnosti od prirodnih elemenata koji predstavljaju opasnost zbog zadržavanja garišta (kao što su duboke škrape ili dubok sloj humusa).

Plohe na kojima se provodi kontrolirano paljenje odabrane su tako da su jednim dijelom obrubljene rubovima ploha neobraslih stjenovitih staništa, preko kojih se vatra teško može širiti, što olakšava ljudsku kontrolu nad vatrom.

Dodatnu zaštitu od širenja vatre činit će  putevi širine 2 – 4 metra u ulozi protupožarnih trasa, koji jednim djelom obrubljuju površine na kojima se planira provesti kontrolirano paljenje, preko kojih se vatra ne može širiti.

Optimalan broj vatrogasaca na terenu će stručnom procjenom odrediti Javna vatrogasna postrojba Sinj. Sudionici aktivnosti koji će provoditi paljenje bit će opremljeni ručnim plamenicima, a vatrogasna postrojba brinuti će o sigurnosti i kontroli vatre uz odgovarajuću vatrogasnu protupožarnu opremu. Aktivnost kontroliranog paljenja će se održati u vidljivom periodu dana, a nakon prestanka te aktivnosti vatrogasci će prema procjeni nastaviti provoditi nadzor, dok se ne osigura da nije preostalo tinjajuće vatre.

8. Tko će provoditi kontrolirano paljenje na Dinari?

Kontrolirano paljenje na Dinari provodi se kao dio projekta “Dinara back to LIFE”. Vodeći partner projekta je Udruga Biom, a u partnerstvu sudjeluju Hrvatske šume, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i LAG “Cetinska krajina”.

Udruga Biom zadužena je za provedbu restauracijskih aktivnosti i odgovorna je za provedbu kontroliranog paljenja na Dinari. Planiranje i provedba aktivnosti provodi se uz pomoć svih partnera na projektu, te uz podršku i nadzor Javne vatrogasne postrojbe Sinj.

9. Koje vrste palite? Zašto se pale i vrste koje mogu zarasti u stabla?

Na površini koju ćemo paliti se nalaze razne drvenaste vrste: hrast medunac, crni grab, crni jasen, šmrika, drijen, krkavina ali sve su razvijene tek kao rijetko grmlje. Paljenjem zimi postižemo da će veliki dio njih preživjeti, naročito krupnije i više jedinke. U ovom području nam nije cilj postići stanište potpuno bez drveća i grmlja već održati travnjak s pojedinačnim drvećem i grmljem, što je idealno stanište vrtne strnadice, ali i produktivniji pašnjak.

10. Koristi li se kontrolirano paljenje još negdje u Hrvatskoj ili u svijetu?

Kontrolirano paljenje je jako raširena mjera koja se provodi u velikom broju država, od Finske, Švedske, Norveške, Velike Britanije, Španjolske, Francuske do SAD-a i Australije. Nekada se provodi kao mjera održavanja pašnjaka odnosno travnjaka, a nekada kao mjera koja održava mozaičnost i bioraznolikost u prostranim šumskim područjima. U Hrvatskoj se kontrolirano paljenje za sada provodi samo na relativno malim površinama u zaštićenim područjima  kao što je Krka ili Kamenjak u Istri, ali i na velikom broju privatnih parcela.

11. Požar proizvodi velike količine C02. Kako opravdavate to što ćete ispustiti veliku količinu CO2 u atmosferu?

Na Dinari se redovito (i nekontrolirano!) opožaruju velike površine zbog čega se u atmosferu ispušta ogromna količina CO2. Naročito se velika količina ispušta pri gorenju šuma i ljeti, kada izgara korijenje biljaka i humusni horizont tla. Dugoročni je cilj projekta takve velike količine CO2 prevenirati ispašom (koja smanjuje količinu suhe biljne tvari) i kontroliranim paljenjem malih površina zimi, kada zbog izgaranja samo površinskog sloja dolazi do znatno manjeg ispuštanja CO2.

12. Šteti li požar divljači, npr. svinjama i zečevima? Što je sa životinjama koje ovdje žive i prehranjuju se?

Jedan od razloga zašto se kontrolirano paljenje provodi zimi po vremenu bez vjetra je što tada nema mladunaca životinja, a odrasle jedinke lako pobjegnu vatri koja se zimi polako širi. Također, nakon takvog spaljivanja dolazi do obnove zeljaste vegetacije već s prvim proljetnim danima i životinje se ubrzo vraćaju na spaljene površine u potrazi za novom, svježom ispašom. Dapače, vrstama kao što je zec takva staništa, sa bujnom zeljastom vegetacijom u obnovi, čak nude i više hrane nego okolne površine.

13. Smije li se kontrolirano paljenje provoditi u Parku Prirode?

Park prirode je kategorija zaštite koja ne ograničava ovakve djelatnosti, naročito ako povećavaju kvalitetu staništa za bitne vrste ili staništa. Jedna od zadaća Parka prirode Dinara je očuvanje otvorenih staništa i vrsta koje na njima žive i nadamo se da će se kontrolirano paljenje provoditi i kao aktivnost budućeg upravljača područjem Parka.

Udruga Biom