Svjetska zdravstvena organizacija od 1950. godine obilježava Svjetski dan zdravlja kao dan podizanja svijesti o određenoj zdravstvenoj temi koja je u tom trenutku obilježena kao prioritetna i zahtijeva pojačane napore.
Ovogodišnji Svjetski dan zdravlja obilježava se pod sloganom „Naš planet, naše zdravlje“ kojim se želi podići svijest o utjecaju zdravog okoliša na dobrobit i zdravlje ljudi:
Posljedice pandemije, globalnog onečišćenja i povećanja kroničnih nezaraznih bolesti usmjerili su pozornost na hitne postupke za očuvanje zdravlja ljudi i planeta.
Ured Gradskog društva Crvenog križa našeg grada organizirao je sa svojim volonterima-predavačima u osnovnoj školi fra Pavla Vuičkovića i TIŠ Ruđera Boškovića u Sinj radionice na zadanu temu. „Smatramo da je rad sa najmlađima i onima koji završavaju svoje srednjoškolsko obrazovanje prekrenica u shvaćanju važnosti očuvanja zdravlja na najosjetljivijoj populaciji “- mišljenje je ravnatelja Crvenog križa g. Ante Zorice.
„Prioritetno educiranje najmlađih će biti ukazivanje na potrebu konzumacije zdrave hrane i ukazivanje na globalni problem koji stvara onečišćeni zrak.Upravo ovi problemi najviše pogoduju razvoju zaraznih bolesti. Neracionalno upravljanje vodom i nedostatak higijenskih uvjeta onemogućuju poboljšanje životnih uvjeta. Mladima će se ukazivati i na štetnost konzumacije duhana i alkohola te opijata. Promet i buka, proizvodnja visoko prerađene, nezdrave hrane i ne-ekološka poljoprivredna praksa povećavaju mogućnost od nastanka kroničnih nezaraznih bolesti.“
Iz Svjetske zdravstvene organizacije poručuju kako se aktivnosti vezane uz ovogodišnju temu, kao i sredstva potrebna za njih, ne smiju odnositi samo na dan 7. travnja, već bi se o njima trebalo voditi računa tijekom cijele godine. Koliko brinemo o našem okolišu, toliko brinemo o našem zdravlju.
Da bi se postigla temeljna svrha javnog zdravstva, očuvanje i unapređenje zdravlja populacije, nužni su između ostalog i kvalitetni podaci. Zbog potrebe unapređenja podataka o pobolu stanovništva HZJZ se uključio u EU projekt: Morbidity Statistics. Cilj projekta je utvrditi pojavnost određenih stanja i bolesti, zadanih od strane Europske komisije. Pogledajmo posljednje podatke iz naše zemlje:
- Gotovo trećina ukupnog stanovništva Hrvatske boluje od hipertenzije dok je taj udio znatno veći kod starije populacije: kod 8 od 10 osoba starijih od 65 godina zabilježena je neka od bolesti iz tih skupina dijagnoza.
- Kronične plućne bolesti su također veliko zdravstveno opterećenje za stariju populaciju: 1 od 10 osoba starijih od 65 godina boluje od kroničnih plućnih bolesti.
- Ovo istraživanje je još jednom dokazalo i veliku zastupljenosti šećerne bolesti među populacijom: gotovo 10% ukupnog stanovništva Hrvatske boluje od šećerne bolesti, a u populaciji starijom od 65 godina njih čak četvrtina.
Ovome treba pridodati sve veću pretilost kod djece, pojave vršnjačkog i obiteljskog nasilja tako da svi trebamo poraditi na sprječavanju spomenutog i očuvanju zdravlja.
