Sinj i Cetinska krajina odavno plijene pažnju jedinstvenim i zanimljivim događanjima, ali smotra mačkara svakako spada u zasebnu kategoriju. Ove godine održat će se jubilarni peti put, 2. ožujka, u organizaciji Grada Sinja, Turističke zajednice grada Sinja i suorganizaciji Kulturno umjetničkog središta Sinj.
Brojne mačkarske skupine imaju priliku predstaviti se široj javnosti na jednom mjestu – rezultat je živahna, vesela i bučna povorka koja ispod šarenog kolorita krije dugu tradiciju održavanja po pažljivo i strogo utvrđenim pravilima. Mačkare su najbolji pronositelji i čuvari pokladnih običaja u našim krajevima i već nakon blagdana Sveta tri kralja upućuju se na ophode selima i zaseocima. Koliko su dragocjeni, svjedoči i činjenica da se nalaze na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.
U selima Gljev, Han, Obrovac Sinjski, Bajagić i Gala ophodi mačkara su jedinstven i izvoran način prikazivanja drevnih običaja protkanih zvukom mačkarskih zvona i drugih popratnih rituala. U općini Otok svaki zaselak ima svoju mačkarsku skupinu (Jelašce, Priblaće, Živinice, Gala, Ruda, Udovičići, a povremeno idu i skupine Glavičica-Priblaće, Strana s mačkarama iz Ovrlje i Koritā), dok se u općini Trilj mačkarski ophodi odvijaju po selima Grab, Jabuka, Košute, Vedrine, Vrpolje, Čačvina i Velić.
Raspored pokladne povorke utemeljen je na tradicionalnim pravilima, nepodložnim bilo kakvim promjenama te u njoj sudjeluju isključivo muškarci.
Na čelu je skupina bilih mačkara, barje i svatova, zatim skupina komedija, a na kraju, s određenim razmakom, idu crne mačkare. Svatovi, koji simboliziraju konačan kraj zime i dolazak proljeća, predvođeni su nekoć prvim didom, a u današnje vrijeme barjom (barjaktarom). Muškobanjasta, trudna nevjesta, u pratnji divera traži mladoženju, što je i glavna „zadaća“ ophoda. Tu su još jenge (udane žene), jengije (cure) i ostali uzvanici – svadbeni likovi obučeni u svečanu odjeću (narodnu nošnju). Turčin zapovijeda mačkarama, pazeći da se ne miješaju bili i crni svatovi, koji se nipošto ne smiju naći u isto vrijeme na istom mjestu. Likovi Turčina i bule (tur. strina, ujna) vežu se uz dugu prisutnost Osmanlija na ovim prostorima. Iza svatova idu komedije, mačkarska grupa koja bez dlake na jeziku kritizira aktualne društvene i političke teme i nikoga ne pošteđuje kritike. Crne svatove predvode baba i did, nositelji kulta plodnosti koji simuliranjem spolnog čina prizivaju bolji i obilniji godišnji urod, još jedan neizostavan ritualni element. U povorci su i žalovice, udovice-narikače koje nariču šaljive i komične slogane.
Najatraktivniji i najupečatljiviji dio povorke čine impozantni didi. Na glavama nose ovčje mišine u visini do 1,5 m, a oko struka zvona. Obučeni su u staru odjeću s našivenim raznobojnim resama. Utjelovljuju obrednu vjekovnu borbu dobrih duhova sa zimom, koju tjeraju bukom i skakanjem. Glasnom zvonjavom zvona svrću uroke sa stoke, što uz plodnost i dolazak proljeća svjedoči o najvažnijim preokupacijama naših predaka.
Didi s Kamešnice pronijet će naše običaje i bogatu tradiciju i izvan granica domovine – 16. i 17. veljače bit će gosti 24. izdanja karnevala „Su Carrasegare Antigu Samughesu” u gradu Samugheo iz provincije Oristano na Sardiniji. Ovo značajno gostovanje rezultat je sedmogodišnje bliske suradnje Viteškog alkarskog društva Sinj i članova društva Sa Sartiglia iz Oristana koji se rado uzajamno posjećuju za vrijeme alkarskih svečanosti i održavanja Sartiglie, jednog od posljednjih konjičkih karnevalskih nadmetanja mediteranskoga područja. Uz dragocjenu podršku don Josipa Dukića, realizirana je ova prilika – temelj za daljnju kulturnu razmjenu između Oristana i Samughea s jedne i Sinja i Gljeva s druge strane – s ciljem opsežnijega promicanja ovih jedinstvenih manifestacija. U povorci će, uz mnogobrojne i raznolike domaće skupine, sudjelovati i maškare iz Molisea i Basilicate.
Iznimno vrijedna publikacija „Didi s Kamešnice“ promovirana je 31. siječnja u Alkarskim dvorima. U izdanju Hrvatskog fotosaveza – mladi za mlade – vizualno privlačna publikacija rezultat je niza fotoradionica za djecu i mlade održanih od 2014. do 2018. godine u suradnji s Karnevalskom udrugom Didi s Kamešnice. Uz promociju publikacije otvorena je i istoimena izložba fotografija te izložba pokladnih maski, radova učenika OŠ Ivana Mažuranića iz Obrovca Sinjskog. Glavni cilj – upoznati djecu s kulturom i običajima ispunjen je u potpunosti – baština u Cetinskoj krajini živi kroz sve naraštaje, nasljeđuje se, prenosi s koljena na koljeno i obogaćuje.
Svakako treba spomenuti i gostovanje Bajagićkih mačkara na Đakovačkim bušarima, najvećoj pokladnoj manifestaciji istočne Hrvatske koja ove godine 25. put (16. veljače) oživljava pokladne običaje, pjesmu, ples i ludost na ulicama grada Đakova.
Smotru mačkara iz Samughea 16. veljače možete uživo gledati na https://www.facebook.com/Sardegnalive/
Monika Vrgoč
Direktorica turističkog ureda
Turističke zajednice grada SinjaŠto se tiče ove, 2017. godine, očekujemo novih tridesetak smještajnih objekata, a sudeći prema dosadašnjim rezervacijama koje su jako dobre, čeka nas još jedna rekordna turistička godina.
