Čitatelj Sinjske rere Ivor Versić nam je poslao tekst na aktualnu temu predsjedničkih izbora pod naslovom: “Kandidat Bulj i referendum o ograničenju mandata zastupnika manjina”. Tekst prenosimo izvorno i u cijelosti:
Početkom listopada 2024.g. saborski zastupnik Mosta i gradonačelnik Sinja Miro Bulj najavio je da će se kandidirati na izborima za predsjednika Republike Hrvatske. Istaknuo je da kani ako bude izabran raspisati pet referenduma, među inim i referendum kojim će se ograničiti mandat saborskim zastupnicima nacionalnih manjina tako da više ne bi mogli glasovati o vladi i proračunu.
To što je tada najavio Miro Bulj je sada kao službeni kandidat na predstojećim predsjedničkim izborima i proveo, pa je u svoj izborni program uvrstio pet referenduma među kojima je i Referendum o ograničenju mandata manjinskih zastupnika. „Ovim referendumom ćemo ograničiti mandat manjinskih zastupnika na način da ne mogu odlučivati o Vladi i proračunu jer se na drugačiji način biraju u Sabor i to s jako malim brojem, glasova, a imaju presudan utjecaj na formiranje Vlade“.
O ustavnosti tog i takvog referenduma tj. s njegovom usklađenosti ili mogućom kolizijom s Ustavom Republike Hrvatske i Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, predsjednički kandidat Miro Bulj nije se izjašnjavao. Pa kad je on to propustio učiniti a odgovoran političar i još k tome kandidat za predsjednika Republike tako ne bi smio nikada postupiti, treba to učiniti umjesto njega analizom dva najviša ustavnopravna akta u RH a to su Ustav Republike Hrvatske i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjna (UZPNM).
Ustav RH članak 15., stavci 1 i 2
U Republici Hrvatskoj jamči se ravnopravnost pripadnika nacioanlnih manjina.
Ravnopravnost i zaštita prava nacionalnih manjina uređuje se ustavnim zakonom koji se donosi po postupku za donošenje organskih zakona.
Ustavni zakon o pravima naconalnih manjina, članak 19.
(1) Republika Hrvatska jamči pripadnicima nacionalni manjina prava na zastupljenost u Hrvatskom saboru.
(2) Pripadnici nacionalni manjina biraju najmanje pet a najviše osam svojih zastupnika u posebnim izbornim jedinicama, u skladu sa zakonom kojim se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor, a čime ne mogu biti umanjena stečena prava nacionalnih manjina.
Kada se u kontekstu navedenih članaka Ustava RH i UZPNM analizira predloženi referendum Mira Bulja kojim će se „ograničiti mandat manjinskih zastupnika na način da ne mogu odlučivati o Vladi i proračunu“, prema sadašnjem tumačnju posebnog biračkog prava pripadnika nacionalnih manjina iz članka 15. stavak 3. Ustava RH i saborskoj praksi prema kojima zastupnici nacionalnih manjina imaju opći politički mandat jednako kao što ga imaju zastupnici koji su na izborima birani na temelju općeg biračkoga prava, bilo bi to – protuustavno! A zašto bi to bilo protuustavno? Pa bilo bi protuustavno zbog toga što je to u prethodno navedenom kontekstu protivno prethodno citiranom članku 15. stavci 1. i 2. Ustava RH, i članku 19. stavak (2) UZPNM!
Istina, članak 19. stavak (2) UZPNM konkretno se odnosi na kvantitetu tj. na raspon između najmanje (5) i najveće (8) brojke zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatskome saboru, koji se zakonom kojim se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor ne može i ne smije mijenjati tako i toliko da bi time bila umanjena stečena prava pripadnika nacionalnih manjina!
Ali, prema dosadašnjoj praksi tumačenja Ustava RH i najviših vrednota ustavnog poretka RH (ustavna norma, „duh ustava“) iz njegovog članka 3., može se pretpostaviti da je vrlo moguće štoviše i očekivano da bi u stečena prava nacionalnih manjina bio kvalificiran i opći politički mandat u Hrvatskome saboru, što znači i odlučivanje o vladi i državnom proračunu!
Usprkos tome što je to ustavnopravno neutemeljeno zato što je protivno ustavnopravnom načelu razmjernosti, jer se na temelju posebnoga biračkoga prava, u posebnoj izbornoj jedinici i s posebnim izbornim legitimitetom; ne može i ne smije na izborima osvojiti opći saborski politički mandat što znači i za odlučivanje o vladi i državnom proračunu! Također je protivno i institutu pozitivne diskriminacije kao i političkom cilju posebnoga biračkoga prava; a to su zastupanje, zaštita i promicanje kulturnih i drugih identitetskih prava i potreba nacionalnih manjina, a protivno je i univerzalnim demokratskim standardima!
Slika 1. Razmjernost izbornog prava, izborne jedinice, izbornog legitimiteta i saborskog mandata
POSEBNO biračko pravo = POSEBNA izborna jedinica = POSEBAN izborni legitimitet = POSEBAN saborski mandat
OPĆE biračko pravo = OPĆE izborne jedinice = OPĆI izborni legitimitet = OPĆI saborski mandat
Institut pozitivne diskriminacije s posebnim biračkim pravom, posebnom izbornom jedinicom, posebnim izbornim legitimitetom i razmjerno tome – posebnim saborskim političkim mandatom; ima demokratski politički cilj da nacionalne manjine imaju svoje predstavnike u Hrvatskom saboru koji će zastupati, štititi i promicati njihova kulturna i ostala identitetska prava, potrebe i obilježja kao što su jezik, pismo religija, folklor, tradicija, kulturna autonomija i tako dalje. A ne da nerazmjerno posebnom biračkom pravu i posebnom izbornom legitimitetu i protivno političkom cilju instituta pozitivne diskriminacije i univerzalnim demokratskim standardima, imaju u Hrvatskome saboru opći politički mandat! Te da tvore saborsku zastupničku većinu, odlučuju o konstituiranju parlamenta, (ne)povjerenju vladi ili pojedinim ministrima, državnom proračunu, donošenju i promjeni ustava, ratu i miru, promjeni granica RH, strategiji nacionalne sigurnosti i obrane RH, raspisivanju referenduma, ratifikaciji međunarodnih konvencija i ugovora i tako dalje!
Međutim, i o svemu tome pripadnici nacionalnih manjina kao državljani Republike Hrvatske mogu odlučivati; ako i kad na izbornoj listi političke stranke na temelju općeg biračkog prava, u općim izbornim jedinicama i s općim izbornim legitimitetom osvoje – opći politički mandat u Hrvatskome saboru!
No dok se ustavnopravnom inercijom i stručnom nezainteresiranošću održava ta i takva ustavnopravna interpretacija te politička i parlamentarna praksa prema kojima zastupnici nacionalnih manjina imaju opći politički mandat te k tome i kao stečeno pravo, u tome i takvom kontekstu referendum kojeg i kakvog predlaže predsjednički kandidat Miro Bulj je – protuustavan!
Ivor Versić
Vezani članci
zakon.hr/z/94/Ustav-Republike-Hrvatske
zakon.hr/z/295/Ustavni-zakon-o-pravima-nacionalnih-manjina
kamenjar.com/bulj-za-referendum-o-ogranicenju-prava-nacionalnih-manjina-u-saboru/
