Grad Sinj našao se ovih dana u samom vrhu nacionalne ljestvice kada je riječ o zastupljenosti žena u upravljačkim strukturama lokalne samouprave. Prema najnovijem istraživanju portala Gradonačelnik.hr, upravo je Sinj jedan od rijetkih hrvatskih gradova u kojem žene vode sve gradske upravne odjele, što ga svrstava među sredine s najizraženijim primjerima ravnopravnosti u javnoj upravi.
Podaci objavljeni na portalu pokazuju da su na čelu svih pet gradskih odjela žene. Takav podatak u hrvatskom kontekstu predstavlja rijetkost jer tek mali broj gradova može govoriti o potpunoj ženskoj strukturi. Sinj se tako našao u društvu gradova poput Jastrebarskog, Malog Lošinja, Obrovca i Slunja, koji također imaju upravne odjele u potpunosti povjerene ženama.
Ovakva slika lokalne uprave posebno dobiva na težini u trenutku kada brojna istraživanja pokazuju da žene u Hrvatskoj još uvijek nisu ravnomjerno zastupljene na izvršnim političkim funkcijama. Upravo zato primjer Sinja pokazuje kako se u praksi može graditi uprava utemeljena na povjerenju u stručnost, odgovornost i profesionalnost bez obzira na spol.
U širem nacionalnom kontekstu brojke dodatno naglašavaju posebnost ovoga primjera. Prema istom istraživanju samo 25 hrvatskih gradova ima žene na čelu tri četvrtine ili više upravnih odjela. Sinj pritom ide i korak dalje jer su sve upravne jedinice pod vodstvom žena, što ga svrstava u najuži krug gradova s potpunom ženskom dominacijom u upravljačkim strukturama.
Takav odnos snaga u gradskoj upravi ne govori samo o statistici nego i o promjeni društvene percepcije u kojoj se kompetencije, znanje i odgovornost prepoznaju kao ključni kriteriji za vođenje javnih poslova. Upravo zato primjer Sinja pokazuje kako lokalna politika može biti prostor u kojem se ravnopravnost ostvaruje kroz konkretne funkcije i svakodnevni rad javne uprave.
Visoka zastupljenost žena u upravljačkim strukturama ujedno predstavlja i važan signal o razvoju lokalne demokracije i uključivosti.
U vremenu kada se na europskoj i nacionalnoj razini još uvijek govori o nedovoljnoj prisutnosti žena na vodećim pozicijama, činjenica da žene vode cjelokupnu upravnu strukturu jednog grada pokazuje kako se pozitivni pomaci mogu ostvariti upravo na lokalnoj razini.
Primjer Sinja zato nadilazi okvire jedne gradske uprave i postaje poticaj drugim jedinicama lokalne samouprave da nastave jačati mehanizme ravnopravnosti, otvarati prostor ženama u javnom životu te prepoznati njihove profesionalne i upravljačke kapacitete kao važan resurs razvoja zajednice.
