Muzej triljskog kraja, čiji je osnivač Grad Trilj, od 2006. godine čuva, istražuje i prezentira nalaze proizašle iz sustavnih arheoloških istraživanja rimskog legijskog logora Tilurij u selu Gradun kod Trilja. Bogata Arheološka zbirka obiluje vrhunskim nalazima, poglavito iz antičkog razdoblja; defenzivnim i ofanzivnim oružjem, novcem, oruđem, kuhinjskim i medicinskim priborom, vojnom te konjskom opremom iz koje možemo naučiti mnogo o vezi između čovjeka i konja u razdoblju antike.
Kroz cijelu ljudsku povijest možemo naći zapise, mitove i narodne običaje u kojima se spominju konji.
Arheološki nalazi potvrđuju njegovo korištenje od 5. tisućljeća pr. Kr. U paleolitiku se konj lovi zbog mesa i mlijeka, a u neolitiku biva pripitomljen. Koristi se za jahanje te za vuču. Upotrebom konja poboljšala se komunikacija između najudaljenijih civilizacijskih područja, a u mnogim narodima je i totemska životinja – žrtva konja najviša je počast bogovima, a kobila je dojilja junaka.
Rimljani, iako nisu bili tradicionalno konjanički narod, uspješno su preuzeli konjsku opremu od Kelta i istočnih naroda. Oprema konja, pa tako i način ukrašavanja, ovisili su o statusu konjanika u društvu, odnosno o vojničkom rangu. Kombinacijom prikaza i sačuvanih predmeta moguće je napraviti prilično točne i detaljne rekonstrukcije svih dijelova rimske konjske opreme.
U Hrvatskoj je prisutnost konja potvrđena potkraj vučedolske kulture, oko 2200. g. pr. Kr. Upotrebom mehanizacije bitno se smanjila potreba za konjima, no oni su i dalje ostali omiljena životinja, jedna od rijetkih kojoj čovjek iskazuje posebnu pažnju, neovisno o upotrebnoj vrijednosti.
(Analiza konjske opreme iz Tilurija će biti prezentirana u sklopu predavanja.)
Muzej sinjske alke, četvrtak 16. svibnja 18:00 sati.
Predavači:
dr. sc. Zrinka Šimić-Kanaet s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
i
Sanja Budić Leto, univ. mag. hist , ravnateljica Muzeja triljskog kraja
