Na današnji dan prije dvanaest godina umro je Vladimir Veselica, hrvatski političar i ekonomist te poznati hrvatski proljećar.
Rodio se u Glavicama 1938. godine. Gimnaziju je pohađao u Sinju, a Ekonomski fakultet završio je u Zagrebu. Poslijediplomski je studij pohađao na Visokim europskim studijima u Strasbourgu. Na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu doktorirao je 1969. godine ekonomiju na temu ‘Utjecaj materijalnih i institucionalnih faktora na položaj i razvoj društvenih privreda socijalističkih republika i Jugoslavije’. Radio je u Službi društvenog knjigovodstva, zatim je bio na Visokoj školi za vanjsku trgovinu. Nakon toga 1970. godine pokrenuo je i uređivao je Hrvatski gospodarski glasnik.
U objavljenim analizama je pokazao kako savezni re exporteri i savezne banke doslovce pljačkaju hrvatske tvrtke koje su gradile hotele po jadranskoj obali, posebno apostrofirajući ulogu Jugoslovenske investicione banke, Poljobanke Beograd te Genexa u gotovo kolonijalnim uvjetima koje su davale za povrat kredita hotelskim kućama u ondašnjoj SR Hrvatskoj.
Uz brata Marka bio je jedna od ključnih figura u hrvatskom proljeću.
Nakon pada hrvatskog proljeća, 1972. gubi se sva građanska prava, putovnicu, posao, a godinama je i bez posla.
Bio je sudionikom Plešivičkog sastanka tajnog inicijativnog skupa hrvatskih intelektualaca 19. siječnja 1989. godine na kojem je osnovan Hrvatski demokratski zbor, kasnija Hrvatska demokratska zajednica te još pet različitih stranaka.
Osamostaljenjem RH bio je bio je ministar u 3. Vladi RH od 31. srpnja 1991. godine.
Godine 1996. je uređivao Hrvatsku gospodarsku reviju. Bio je članom uredničkog odbora biblioteke Hrvatska gospodarska misao. Bio je redoviti sveučilišni profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, gdje je bio i ravnatelj Znanstveno-istraživačkog centra Ekonomskog fakulteta.
Bio je predsjednik Hrvatskog društva ekonomista te član Izvršnog odbora Svjetskog društva ekonomista i ekonomskih znanosti. Veselica je neko vrijeme bio i član HDZ-a. Godine 2007. bio je članom nadzornog odbora Croatia Lloyda (bivšeg Zavoda za reosiguranje, osnovanog 1. siječnja 1968. godine, kasnije poznato pod imenom Slavija Lloyd).
Sudjelovao je u brojnim znanstvenim savjetovanjima i simpozijima, uključujući i tri Svjetska kongresa ekonomista, a bio je i član Izvršnog odbora Svjetskog društva ekonomista i ekonomskih znanosti. Svojim cjelokupnim radom i nastupima unaprijedio je ekonomsku znanost, davši značajan doprinos afirmaciji hrvatske ekonomske misli i znanosti.
Nagrađen je Spomenicom Domovinskog rata 1990.-1992., Redom Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića, godine 1997. dobiva Državnu nagradu za znanost za knjigu ‘Financijski sustav u ekonomiji’, a 2006. i Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića.
“ Zar ne znate da čovjek nije mrtav dok se izgovara izgovara njegovo ime …?!”
