Balvan revolucija je početak oružane pobunu dijela hrvatskih Srba, potaknutu i pomaganu iz Beograda i velikosrpskih nacionalista iz Srbije. Prve barikade nastale su na području Kijeva u okolici Knina kada je srpsko stanovništvo postavilo cestovne barikade napravljene od balvana i velikog stijenja, a koje su se pojavile na današnji dan 17. kolovoza 1990. godine.
Tadašnje Srpsko nacionalno vijeće najavilo je raspisivanje referenduma o autonomiji. Vođe pobunjenih Srba pravdali su to kulturnom i političkom neovisnošću, iako je već tada svima bilo jasno da je u pozadini priče nalazi ideja stvaranja Velike Srbije.
Milan Babić, ondašnji predsjednik Skupštine općine Knin, proglasio je ratno stanje, a Štab za obranu grada proglasio je pripravnost građana. Sve ceste u smjeru Knina odmah su bile blokirane, a na prilazima gradu stajale su naoružane seoske straže.
Balvan revolucijom Hrvatsku se htjelo prikazati kao zemlju nesposobnu da održava kontrolu i red na svom teritoriju i tako je uvući u rat i brzo je poraziti. Da su pobunjeni srbi dobivali pomoć iz Beograda i tamošnje velikosrpke klike dokazuje i to da su pobunjenike obučavali Jovica Stanišić, Franko Simatović Frenki i Dragan Vasiljković, poznatiji kao kapetan Dragan.
Upravo je Milan Babić, predsjednik tzv. Republike Srpske Krajine, kasnije u Hagu svjedočio kako je rat u Hrvatskoj bila odgovornost Milana Martića, upravljana iz Beograda i kako je od Slobodana Miloševića dobivao naloge za imenovanja starješina Glavnog štaba Teritorijalne obrane te da je Srbija financirala “RSK”, a po Babiću na čelu zapovjednog lanca akcija u “RSK” bio je Milošević, iza njega bio je Stanišić, a treći Martić.
Pogledajte proslavu 2. godišnjice balvan revolucije i proslave skupa iz Bukovića kod Obrovca koji se održao isto 17. kolovoza 1990.g. kojeg je tada vodio Jovan Rašković. Vidljivo je i iz ovog kratkog video priloga da je samo VRO Oluja mogla rješiti tzv. srpsku krajinu. U prvom videu nastupa zločinac Goran Opačić Klempo, a u drugom Željko Ražnjatović Arkan.
