Na današnji dan obilježavamo 28. obljetnicu jedne od najuspješnijih oslobodilačkih operacija iz Domovinskog rata – vojno-redarstvene operacije Maslenica ’93. Ova je operacija označila prekretnicu u tijeku Domovinskog rata te je u njoj neprijatelj doživio prvi veći poraz.

Okolnosti

Neprijatelj u svojim nakanama komadanja Hrvatske nije uspio – iako je srušio most u području Novskoga ždrila, promet između sjevera i juga Hrvatske nije prekinut, odvijao se otežano preko otoka Paga. Međutim, trajekti zbog nevremena često nisu mogli prometovati, a i Paškim se mostom zbog oštećenja u višestrukim agresorskim napadima prometovalo samo jednim prometnim trakom. Tom cestom, koja je bila jedina poveznica Dalmacije i kontinentalnog dijela Hrvatske, prolazili su brojni vojnici, prognanici i izbjeglice te je bila jedini mogući put za dopremu pomoći, hrane i naoružanja.

Krajem 1992. godine, stanje na bojištima uglavnom se smirilo, a završetkom borbi na južnom bojištu, u Hrvatskoj je vladalo privremeno zatišje. U nedostacima reakcije međunarodne zajednice, u teškoj situaciji nametnutog embarga na oružje, a dok neprijatelj posjeduje skoro pa svo oružje (JNA), hrvatsko državno vodstvo početkom 1993. donosi odluku o provedbi akcije s glavnim ciljem cestovno-komunikacijskog povezivanja sjevera i juga Hrvatske.

Tijek akcije

Operacija započinje u jutarnjim satima 22. siječnja, a izvedena je u potpunoj tajnosti pod kodnim imenom Gusar. U samo 72 sata, hrvatske snage vraćaju 92 četvorna kilometra okupiranog teritorija, pri čemu značajnu ulogu odigravaju 4. gardijska brigada te dijelovi 1., 2., 3. i 9. gardijske brigade. Osim toga, ostvarenju svih ciljeva operacije Gusar doprinijele su snage Specijalnih postrojbi MUP-a, čija su djelovanja bila usmjerena na velebitsko područje te pričuvne brigade HV-a i domobranske pukovnije.

U noći s 22. na 23. siječnja ojačava se crta bojišnice Tulove grede-Bobija-Rupine-Maslenica-ušće Zrmanje-Meka Draga, a 23. siječnja nastavlja se oslobodilačka operacija i tada hrvatske snage zauzimaju selo Stupica, vodovod, prilaz Masleničkom mostu, Marinkov Gradac te kotu 115. Istoga dana, iz Gospića u Rovanjsku stiže 6. gardijska brigada HV-a predvođena zapovjednikom brigade, pukovnikom Mirkom Norcem. On je preuzeo zapovijedanje na pravcu napada te su do kraja dana zauzeta naselja Maslenica i Bužonjići, a hrvatske su snage izbile do Jasenica.

U noći s 24. na 25. siječnja osvojeni su ključni položaji na Velebitu, kada su se srpske snage povukle s položaja i Tulovih greda na Velebitu. 25. siječnja hrvatske snage zauzimaju Jasenice te izbijaju na crtu Zelenikovac-Kosa-Pariževačka glavica-Marune-Visoka glava-Zelenikovače. Već tada postignuti su svi strateški ciljevi – oslobađanje zadarskog zaleđa, prostora Novskog ždrila te osiguravanje nadzora nad ključnim položajima na Velebitu s kojih se moglo nadzirati Obrovac, Benkovac i Gračac.

Međutim, 25. siječnja dolazi do zaustavljanja napretka hrvatskih snaga prema Obrovcu i Benkovcu uslijed pritiska međunarodne zajednice koja je prijetila ozbiljnim sankcijama. Srpske su se snage za to vrijeme ojačale, dovele pojačanje i izvele protunapad. Ipak, njihov je napad odbijen uvođenjem svježih snaga, i to postrojbama koje su helikopterima prebačene iz Slavonije, što je ujedno bio i prvi helikopterski desant HV-a.

U narednim je danima izvedena i oslobodilačka akcija na brani Peruča, čime su otklonjene prijetnje srpskih snaga koje su 27. siječnja s 30 tona eksploziva pokušale srušiti branu. Osim toga, postrojbe HV-a sljedećih su dana trebale nadzirati dostignute crte bojišnice koje su neprijatelji konstantno pokušavali vratiti.

Rezultati akcije

Od 22. do 25. siječnja, u operaciji oslobađanja okupiranog teritorija živote je položilo 13 hrvatskih branitelja, a 26. i 27. siječnja, kada su neprijateljske snage protunapadima pokušavale vratiti izgubljena područja, živote je izgubilo još 6 hrvatskih branitelja. Do kraja ožujka 1993. godine poginulo je 127 hrvatskih branitelja, dok se procjenjuje da su srpske snage imale 490 poginulih.

Operacija Maslenica označila je prvi veći poraz neprijateljskih snaga te pokazao kako su Oružane snage Hrvatske spremne, organizirane, odlučne i sposobne za vođenje oslobodilačkih akcija. Osim toga, postignut je cilj prometnog povezivanja hrvatskog sjevera i juga, a u narednom je razdoblju napravljen pontonski most koji je omogućavao prometovanje Novskim ždrilom dok se gradio novi Maslenički most.

Hrvatska je vojska angažiranjem kopnenih, pomorskih i zračnih snaga u zajedničkom napadu pokazala da je spremna za bitke koje će na kraju donijeti slobodu i stvoriti neovisnu Republiku Hrvatsku.

VRO Maslenica – 5 minuta za sjećanje

Izvor: braniteljski.hr