Vlada nastavlja s mjerama za očuvanje radnih mjesta financijskom potporom poslodavcima za skraćenje radnog vremena, potporom mikropoduzetnicima, stupnjevanjem potpore sukladno padu prometa, tako da može iznositi i 4000 kuna, te proširenjem broja obuhvaćenih djelatnosti.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović predstavili su danas na konferenciji za medije u Banskim dvorima nastavak mjera za očuvanje radnih mjesta radi krize izazvane pandemijom koronavirusa.
Premijer Plenković uvodno je podsjetio na efekte mjera koje su dosada poduzimane istaknuvši da je Vlada djelovala brzo i učinkovito kako bi dala potporu, prije svega, privatnom sektoru, radnicima i poslodavcima.
Kazao je da je 29. veljače 2020. bilo točno 1.542.328 osiguranika, a 15. listopada ove godine taj je broj iznosio 1.545.538, što je za 3.210 osiguranika više.
Do sada više od 10 milijardi kuna potpore
Prema podacima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje dosada je isplaćeno gotovo 7 milijardi kuna, točnije 6,85 milijardi kuna, za različite mjere za očuvanje radnih mjesta. Kad se tome pridodaju i otpisani doprinosi, ta brojka iznosi više od 10 milijardi kuna.
Premijer Plenković kazao je da je dosada u svijetu od Covida-19 zaraženo više od 40 milijuna ljudi, ali i da je tih 40 milijuna ljudi danas dva puta više nego što ih je bilo 10. kolovoza.
“Taj trend se, nažalost, nastavlja. To znači da ćemo još neko vrijeme morati pronalaziti rješenja kako bismo u sve težim uvjetima osigurali gospodarsku aktivnost”, poručio je premijer istaknuvši da broj oboljelih raste i u Hrvatskoj.
Podsjetio je da je dosad u Hrvatskoj zabilježeno 26.863 osobe, od čega je 5.520 aktivnih slučajeva trenutno, što je 4 puta više nego 1. listopada.
“Naš je cilj bio da mjerama koje poduzimamo omogućimo zadržavanje niske stope nezaposlenosti, da očuvamo likvidnost brojnih poduzeća, da omogućimo što bolju turističku sezonu te da osiguramo da u 2020. bude manji gospodarski pad od predviđanja tijekom proljeća”, rekao je predsjednik Vlade.
Premijer Plenković kazao je da je u procesu donošenja mjera Vlada osluškivala feedback, potrebe i signale socijalnih partnera – i sindikata i poslodavaca – kako bi što bolje odgovorili na zajedničke izazove.
Povećanje mogućnosti skraćenja radnog vremena i stupnjevanje potpore sukladno padu prometa
Dodao je da je cilj bio pojednostaviti mjere i omogućiti da se u određenim područjima proširi opseg poslodavaca i grana koje će njima biti obuhvaćene.
Prva mjera se odnosi na skraćivanje radnoga vremena. Ona se dosada odnosila na skraćivanje radnog vremena od 50 posto, a sada se smanjuje na 70 posto.
Smanjuje se i potrebna dokumentacija koju različiti subjekti moraju podnijeti kako bi se ta mjera pojednostavila u svojoj provedbi, a maksimalna mjesečna potpora po radniku raste s dosadašnjih 2.000 na 2.800 kuna.
Tu je mjeru dosada koristilo 606 poslodavaca za više od 30.000 radnika.
Po ovoj mjeri, naveo je kao primjer, netko može raditi dan i pol, a ostala tri i pol dana nadomjestit će država u iznosu do 2.800 kuna, a uz to će i osloboditi plaćanja doprinosa na taj iznos.
Druga mjera, koja je i najbitnija, a počela je u ožujku s 3.250 kuna, nastavila se u travnju i svibnju isplatom iznosa od 4.000 kuna, kasnije je u lipnju produžena za određene sektore i nastavljena je do danas za one sektore koji su bili najugroženiji, je prepravljena da bi bila prilagođena trenutnim potrebama.
“Uvodimo stupnjevanje potpore sukladno padu prometa. Na primjer, potpora od 2.000 kuna po radniku za pad prometa od najmanje 40 posto. Zatim ide 2.500 kuna za pad prometa od 45-50 posto, za pad od 50-55 posto ide 3.000, za 55-60 3500, a 4.000 kuna po radniku ide za pad prometa od 60 posto i više”, pojasnio je premijer Plenković.
Dodao je da se korisnici potpore oslobađaju plaćanja doprinosa na sve ove iznose.
Pad prometa odsada će se uspoređivati po kvartalima
Posebno važnim istaknuo je da je mjera prilagođena na način koji će omogućiti veći obuhvat subjekata, a to znači da se pad prometa više neće mjeriti na mjesečnoj bazi, primjerice listopad 2020. u odnosu na listopad 2019., nego će se uspoređivati pad prometa u drugom i trećem kvartalu 2020. sa prometom u drugom i trećem kvartalu 2019.
“Na taj način omogućujemo jednu realniju sliku pada prometa u pojedinim djelatnostima i kod pojedinih subjekata”, rekao je predsjednik Vlade.
Dodao je da se ostavlja iznimka za sektore kojima je rad, primjerice, ograničen odlukom Stožera civilne zaštite, poput usluga iz djelatnosti hrane i pića.
“Njima ostavljamo mogućnost odabira, dajemo im mogućnost da vide što im je povoljnije, je li to mjesec na mjesec ili drugi i treći kvartal s drugim i trećim kvartalom”, istaknuo je.
Proširenje kruga djelatnosti koje su uključene u dobivanje potpore
Uz sektore prometa, ugostiteljstva, hotelijerstva, organizacije raznih događanja, dodaju se sektori biljne i stočarske proizvodnje, ribarstvo i s njim povezane djelatnosti te usluge povezane s putničkim i vodenim prometom, čime je obuhvaćen i povremeni prijevoz.
Ujedno, korisnici dosadašnje potpore za mikropoduzetnike, odnosno oni koji imaju manje od deset zaposlenih, dakle od jedan do devet zaposlenih, imaju pravo na tu potporu bez obzira na sektor djelatnosti i veću od 2.000 kuna po radniku.
Time se pojednostavljuje provedba i dvije mjere spajaju u jednu – onu za mikropoduzetnike s mjerama za očuvanje radnih mjesta. Ta će se mjera, dodao je premijer, primjenjivati od 1. listopada do kraja ove godine.
Ukupan trošak mjera između 300 i 350 milijuna kuna
“Po našim izračunima, ukupan trošak svih ovih mjera zajedno bi trebao biti između 300 i 350 milijuna kuna. Temeljni cilj je očuvati radna mjesta kod onih poslodavaca kod kojih je zbog pandemije došlo do privremenoga smanjenja opsega posla”, rekao je predsjednik Vlade.
Očekuje se da te mjere budu donesene na sjednici Upravnoga vijeća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u četvrtak, 22. listopada.
“Mislim da smo pronašli pravu mjeru kako odgovoriti na gospodarske i socijalne izazove pandemije Codvida 19”, poručio je predsjednik Vlade.
Dodao je da će dodavanjem ove mjere uskoro prijeći i iznos od 7 milijardi kuna direktne potpore radnicima i poslodavcima u privatnom sektoru za očuvanje radnih mjesta.
Osigurane plaće i mirovine, poduzetnicima gotovo milijardu eura za očuvanje radnih mjesta
“Ovim mjerama u ovakvoj godini bez presedana uspjeli smo održati broj osiguranika praktički na onim brojevima prije krize, prije restriktivnih mjera, u odnosu na razdoblje koje je iza nas. To govori da je Vlada djelovala brzo i učinkovito i omogućila da nemamo eskalaciju nezaposlenosti i veće probleme u gospodarstvu s obzirom na okolnosti koje su zaista izvanredne”, naglasio je premijer.
Novinare je zanimalo je li predviđeno da poslodavci koji koriste ove mjere neće moći otpuštati svoje radnike te kako će se sve te mjere financirati.
Što se tiče financiranja, premijer Plenković kazao je da je Vlada pronašla način da proračun ima dovoljno sredstava za sve rashode u ovim okolnostima, pa je i ovih 350 milijuna kuna predviđeno.
Podsjetio je i na dogovorene aranžmane s Hrvatskom narodnom bankom, mirovinskim fondovima, domaćim tržištem kapitala, međunarodnim tržištem kapitala, dogovor o swap lineu između HNB-a i Europske središnje banke.
“Mi smo u ovim okolnostima osigurali da svi u Hrvatskoj koji su u državnom ili javnom sektoru imaju i plaće i mirovine. A iskorak prema privatnom sektoru je predviđen da bude skoro milijardu eura. To govori o tome kako smo postavili stvari, a pritom zadržali investicijski kreditni rejting i zadržali korake naše politike prema eurozoni”, poručio je premijer Plenković.
Nema potpora ako poslodavac ne obavlja svoju gospodarsku aktivnost
Ministar Aladrović kazao je da je stav Vlade da ne može doći do otpuštanja radnika za koje se koriste mjere te dodao da su između sindikata i poslodavaca nesuglasice nastale oko pitanja je li dopušteno poslovno uvjetovano otpuštanje radnika, za što očekuje da će se izgladiti do sjednice Upravnog vijeća HZZ-a.
“Smisao ove mjere je očuvanje radnih mjesta i očuvanje zaposlenosti i kao takva mora biti konzumirana i od strane poslodavaca”, dodao je ministar.
Kazao je da je bilo primjera da su određeni poduzetnici primali potporu i otpuštali radnike, ali i da to nije bila česta pojava.
“Hrvatski zavod za zapošljavanje uredno provjerava podatke i uspoređuje što se događa s pojedinim djelatnostima. U tom slučaju se potpore za očuvanje radnih mjesta kao nepripadne isplate potražuju. Preko 100 milijuna kuna je dosada vraćeno Hrvatskom zavodu za zapošljavanje”, rekao je ministar.
Naglasio je da propisano pravilo da pravo korištenja mjera imaju oni koji zaista rade, dakle da bi netko mogao koristiti mjere mora obavljati svoju gospodarsku aktivnost.
Premijer Plenković poručio je da je svrha svih tih mjera osigurati zaposlenost i osigurati plaće ljudima u sektorima koji su posebno pogođeni u složenim uvjetima pandemije Covida 19 te da je potrebno te mjere servisirati financijskim sredstvima.
Naglasio je da je ova godina zbog okolnosti bila izdvojena u odnosu na Vladinu politiku odgovornog upravljanja javnim financijama u tri prethodne godine.
“Naš koncept smanjivanja javnoga duga, stvaranja proračunskog viška, podizanja zemlje u investicijski kreditni rejting, ulaska u ERM II, a kasnije i u eruozonu, smanjivanja nezaposlenosti, povećanja zaposlenosti i ostvarivanja gospodarskog rasta, koji je trajao tri godine, kao i u drugim zemljama, došao je u problem”, istaknuo je.
Dodao je da će Vlada nastojati okvirima mogućega pomoći i dalje.
Posebno važnim je istaknuo da će Vlada iz Mehanizma EU iduće generacije moći refundirati dio sredstava koja je uložila.
“To za što smo se izborili u srpnju, tih 22 milijarde eura, nisu tamo došle slučajno, došle su nakon snažne argumentacije hrvatske strane. Netko je trebao objasniti zašto nama baš toliko treba u ovim posebnim okolnostima, ako smo zadnja članica EU, ako smo najmanje koristili kohezijsku politiku, ako imamo objektivno veliki dio gospodarstva ovisan o turizmu. Zato smo dobili toliko sredstava i zato ćemo nastojati kroz te mehanizme koje imamo financirati potporu hrvatskim ljudima”, poručio je naglasivši da se Vlada bori za plaće onih koji zbog objektivnih okolnosti ne mogu raditi kao prije.
