Program ”Jesenjarenja” nastavlja se u Galeriji Sikirica sutra u 19 sati, gostovanjem književnika, znanstvenika, ali i strastvenog sportaša, Nebojše Lujanovića. U okviru ”Jesenjarenja” Lujanović će predstaviti recentno izdanje, roman ”Južinu” kojim je osvojio srca i publike i kritike. Miljenko Jergović tako piše: ”Južina je tako portret Splita, oslikan i ispričan kroz priču o nekoliko sasvim nekarakterističnih ljudi, uglavnom autsajdera, lišen folklornih i mirotvornih dodataka, čestih u govoru i pričama o ovome gradu. Odlična i neobična knjiga, melankolična u prihvaćanju konačnog poraza.”
”Južina” je roman koji vješto koketira sa žanrovskim odrednicama krimića da bi precizno i vjerno portretirao društvenu, političku i ekonomsku/turističku zbilju ”cvita Mediterana”. Od prve stranice roman ozbiljno nagriza idealiziranu sliku ne samo Splita, nego i cijele Dalmacije i Hrvatske, da bi se do kraja romana ta slika u potpunosti raspala, otkrivajući grotesknu sliku društva koje je taoc političkih, kulturnih i represivnih elita uvezanih u nerazmrsivu mrežu ”sitnih usluga”. U takvom svijetu, svaki pokušaj borbe unaprijed je osuđen na propast, a vjerovati u bolji i pravedniji svijet znači biti ”redikul”, marginaliziran i nepoželjan u carstvu kuverti i ”rodijačkih” veza. Razgovor s autorom vodit će Ana Žanko.
Nebojša Lujanović (1981.) iza sebe ima dvije diplome – jednu s Fakulteta političkih znanosti na kojem je diplomirao politologiju te drugu s Filozofskog fakulteta, na kojem je diplomirao sociologiju i komparativnu književnost. Na Filozofskom je i doktorirao 2012. godine s temom iz književne teorije. Autor je romana – “Stakleno zvono” (2007.), “Godina svinje” (2010.), “Orgulje iz Waldsassena” (2011.) i “Oblak boje kože” (2015.). Objavio je i zbirku priča “S pogrebnom povorkom nizbrdo” (2008.), autor je i priručnika za kreativno pisanje “Autopsija teksta” (2016.) te kapitalne znanstvene knjige – “Prostor za otpadnike: od ideologije i identiteta do književnog polja” (2018.) i zbirke eseja “Fatalne simetrije” (2019.).
Od 2016. godine vodi program Pričigina, a osim kreativnim i znanstvenim radom, bavi se i trčanjem maratona.
