Priopćenje (UPCKDR) 90/91 povodom 34. obljetnice uspostave Ispostave 10. Policijske postaje Sinj u selu Otišiću
Priopćenje Udruge policije Sinja i Cetinske krajine Domovinskog rata 90/91 (UPCKDR) povodom 34. obljetnice uspostave Ispostave 10. Policijske postaje Sinj u selu Otišić, a što će, uz ostalo, obilježiti Spustom rijekom Cetinom, zajedno s 10. Memorijalnim spustom kojega organizira Udruga djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata Sinja i Cetinskog kraja prenosimo izvorno i u cijelosti:
Svjedočili smo da je 3. kolovoza 2025. godine na svečani način na Trgu dr. Franje Tuđmana otvoren Spomen prostor hrvatskih branitelja cetinskoga kraja. Svečanosti su, uz ostale, nazočili predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i brojni drugi državni, županijski i lokalni dužnosnici kao i predstavnici braniteljskih udruga. Mi nazočni predstavnici UPCKDR ostali smo neugodno iznenađeni kada smo uočili da u Spomen prostoru, koji bi trebao predstavljati memoriju svih događanja tijekom Domovinskog rata na području cetinskoga kraja, u potpunosti izostavljeni ratni događaji koji su se odvijali u organizaciji policije kao jedine legalne državne institucije ovlaštene da njeni pripadnici budu naoružani. U Spomen prostoru izložene su samo fotografije naših (policijskih) poginulih kolega. Izostala je čak i policijska zastava, dok su one drugih postrojbi uredno izvješene. Zanemarena je i činjenica da je ratna PP Sinj odlikovana ordenom Reda Nikole Šubića Zrinskog i da je na našu ratnu zastavu privezana lenta.
Zbog osjećaja da smo preskočeni i da se želi umanjiti ili potpuno marginalizirati doprinos policije Cetinske krajine u pripremi obrane od velikosrpske agresije i našega sudjelovanja u borbenim djelovanjima, smatramo važnim, radi povijesne istine, podsjetiti na naša djelovanja od pojave prvih barikada na cesti Sinj – Knin u selu Civljane.
Kada su pobunjeni Srbi 17. kolovoza 1990. godine u Civljanima postavili prve barikade PP Sinj je odmah reagirala premještanjem dijela svojih djelatnika u Ispostavu u Vrlici. Istovremeno je na zahtjev PP Sinj na službu u Vrliku izmješten veći broj djelatnika iz drugih PP u sastavu tadašnje Policijske uprave Split.
Predsjednik dr. Franjo Tuđman izdao je zapovijed da se postavljene cestovne barikade na prilazima Kninu uklone i da se krene prema Kninu. Na policijskoj razini je dogovoreno da se ta zadaća obavi sinhronizirano u noći od 20. na 21. kolovoza iz smjera Sinja i Drniša. Skupina od 50-ak policajaca podređenih PP Sinj, koje je vodio zapovjednik PP Sinj Ivica Romac, krenula je na izvršenje zadatka. Kada su u Civljanima uklonili postavljenu barikadu na njih je sa srpske strane otvorena vatra iz automatskog oružja. Čim smo se našli pod neprijateljskom paljbom dobili smo zapovijed da se, bez uzvraćanja, vratimo u Vrliku jer smo ostali sami u izvršenju zadatka pošto iz PP Drniš nisu pristupili izvršenju zapovijedi. Umjesto toga u PP Drniš su odložili oružje i odbili krenuti na zadatak.
Iako je Vrlika bila pod sve snažnijim pritiskom i okruženjem naoružanih pobunjenih Srba, koji su u potpunu blokadu stavili naselje Kijevo, snage koje je na raspolaganju imala PP Sinj držale su Vrliku pod kontrolom sve do 26. kolovoza 1991. godine kada je napuštanje i povlačenje iz Vrlike zapovjedio Zdravko Škarpa, zapovjednik ZNG i zapovjednik obrane Vrlike.
Kako je Zdravko Škarpa 21. listopada 2021. godine napisao osvrt “Da se ne zaboravi”, kroz kojega je sa sebe pokušao otkloniti svaku odgovornost i prebaciti je na druge, uključujući u prvom redu policiju, dužni smo još jednom navesti da je akcijom u Vrlici, kodnog naziva “Dolac”, kao i svim u Vrlici okupljenim hrvatskim snagama zapovijedao isključivo Zdravko Škarpa. Među braniteljima je bilo i 60 policajaca PP Sinj raspoređenih u Ispostavu u Vrlici. Škarpa je kao zapovjednik imao zadaću držati obranu Vrlike bez bilo kakvih drugih aktivnih djelovanja. I danas je nama iz policije enigma tko je Škarpi, ako jest, izdao zapovijed da se napadnu Cetina i Civljane.
Uz kvalitetnu pripremu obrane Vrlike još je trebalo:
-Ojačati Kijevo snagom jedne satnije u slučaju da ga Mladić s JNA napadne,
-U Sinju je odlučeno da se napadnu vojarne i zapali Kukuzovac,
-Jedina zapovjeđena aktivna djelovanja bila su da policija s jednim vodom ZNG uđe u Otišić, razoruža pobunjene Srbe i zatvori policijsku stanicu takozvane SAO Krajine te uspostavi Ispostavu PP Sinj. Tu zadaću PP Sinj uspješno je obavila 25. kolovoza 1991. godine. Naša PP u Otišiću djelovala je svega 2 dana, do 27. kolovoza u 2 sata. Razlog povlačenja policije iz Otišića bio je činjenica da je Zdravko Škarpa kao zapovjednik Vrlike 26. kolovoza u večernjim satima zapovjedio povlačenje iz Vrlike. Naši policajci povučeni su iz Otišića kada su Vrliku već svi napustili. Za svoju sramotnu odluku o zapovjedanju prestanka obrane i povlačenja iz Vrlike Zdravko Škarpa je kao razlog naveo da policija nije preuzela kontrolu nad Otišićem i osigurala komunikaciju cestom Sinj – Vrlika. To je notorna laž. Mogu je, uz zapovjednika PP u Otišiću Ivana Jenjića Garu i njegove policajce, potvrditi i novinari HTV i Slobodne Dalmacije koji su 26. kolovoza 1991. godine bili u Otišiću i susreli se s hrvatskim policajcima. Osim toga, ako nismo osigurali komunikaciju cestom Sinj – Vrlika, kuda su Zdravko Škarpa i snage kojima je zapovjedio povlačenje došli iz Vrlike u Sinj.
Vrlika, nažalost, nije bila posljednja destinacija koja je pala u ruke velikosrpskim agresorima. U svojem uratku “Da se ne zaboravi” Škarpa navodi da su se policijske snage 17. rujna povukle s Peruće radi čega se on morao povući na Bitelić i u Čačijin Dolac. Toga 17. rujna Zdravko Škarpa je oko 7,30 sati napustio zajedničko zapovjedništvo ZNG-Policija na Perući. Oko 12,40 sati s nama nepoznate lokacije dojavio je zapovjedništvu na Perući da su njegovi položaji u Dabru probiveni. Zapovjedniku policije Ivici Romcu sugerirao je da povuče ljudi s Peruće navodeći da će mu doći tenkovi preko brane. Napominjemo da je 5 dana prije napada, kojega je Mladić pokrenuo 16. rujna u poslijepodnevnim satima iz Otišića i Laktaca u smjeru Peruće, Škarpa sa svojim snagama miniranjem zarušio prometnicu Laktac – Dabar u Točilu i postavio kamuflirane protutenkovske mine te je tako mogući napad usmjerio na pravac iz smjera Otišića.
Poslije Škarpine informacije da je Dabar probijen zapovjednik PP Sinj organizira povlačenje policije i stanovništva, dajući svoje službeno vozilo da se njime izvlače djeca i žene. Nakon toga u 14,30 sati na Peruću dolazi Zdravko Škarpa i Romcu govori da je dobio krivu informaciju o proboju Dabra te je predložio da se pokuša organizirati obrana. U tom trenutku na Perući su se nalazila 22 policajca. Pošto su se vojnici kojima je zapovijedao Škarpa već povukli do Doljaninova mosta u Hrvacama, policija je izvukla njihov kompletni sustav veze.
Čudnu je priču Škarpa ispričao i o svom i zarobljavanju njegova voda iz kojega su srpski zločinci prije prijevoza zarobljenika u Knin izdvojili i mučki ubili trojicu zarobljenih Škarpinih vojnika. Kaže Škarpa da je po dolasku na Doljaninov most oko njegovih nogu otvorena pucnjava dok je drugi vojnik pucao po vozilu u kojemu su se nalazili policajci i vojnici te da su se policajci uplašili i napustili vozilo pritom bacivši osobno naoružanje. U kasnijoj razmjeni nama u PP Sinj to je vozilo vraćeno s trojicom policajaca. Na vozilu nije bilo nikakve ogrebotine, a kamo li rupa kojih bi sigurno bilo da je u njega pucano. Netko u toj priči ne govori istinu!?
Kako je uradak Zdravka Škarpe naslovljen “Da se ne zaboravi” vrvio neistinama mi i danas predlažemo javno sučeljavanje kakvo je bilo zakazano 17. listopada 1997. godine u organizaciji Ministarstva obrane. Na zakazano sučeljavanje nisu se odazvali niti Zdravko Škarpa ni Branimir Petričević. Naš je sadašnji prijedlog da se održi javna tribina na koju će se pozvati svi akteri iz toga vremena kako bi građani Sinja i Cetinske krajine napokon dobili punu istinu o tim najtežim, ali slavnim danima Domovinskog rata u cetinskome kraju. U kojima je sinjska policija imala presudnu ulogu.
Svi učesnici u obrani od velikosrpske agresije na naš prostor znaju tko je zaustavio Mladićeve četnike na Alebića kuli. Jednako je poznato tko je 3. listopada 1991. godine iz kasarne Kula u kojoj je još bila JNA izvukao 271 pušku za Dubrovnik. Nakon toga u Kulu, dakle dok je unutra bila JNA, ubačena je skupina od 7 policajaca da čuvaju oružje sinjske TO. Kada su pripadnici JNA po naredbi Ratka Mladića otvorili skladište da bi krcali to naše oružje na kamione i odvezli u Knin pred njih su s oružjem na gotov’s stali naši policajci. S tako sačuvanih 4.000 cijevi dva dana kasnije naoružani su pripadnici upravo formirane 126. brigade HV. Policija je također istoga dana kada je JNA napustila Sinj, dakle 4. listopada, razminirala skladište MES-a na Kukuzovcu.
Imamo mi još podataka s neoborivom argumentima. Smatramo da je i ovo što smo iznijeli dovoljno da građani Sinja i Cetinske krajine stvore ispravnu percepciju o ulozi sinjske policije u obrani ovoga prostora od velikosprske agresije. Ujedno očekujemo reakciju Ministarstva branitelja kao i organizatora izvedbe Spomen prostora hrvatskih branitelja cetinskoga kraja na način da pripadajuće mjesto i dokumente u tom memorijalnom prostoru dobiju sinjska policija i ratna policijska zastava PP Sinj.
U Sinju, 25. kolovoza 2025. godine
Ivica Romac
Predsjednik UPSCKDR 90./91.
