Grad Sinj nalazi se u krškom pojasu Dinarskog gorja. Krš je specifičan tip reljefa koji nastaje na topljivim stijenama u kojima voda kroz iznimno duge vremenske periode oblikuje specifične krške oblike, kako na površini tako i u podzemlju. Podzemni oblici krškog reljefa nazivaju se speleološki objekti, a razlikuju se horizontalni speleološki objekti – špilje te vertikalni speleološki objekti – jame.
Krški prostor našeg kraja uvelike je prepoznat još od najranijih istraživanja podzemlja. Malo ljudi iz našeg grada zna da je Ivan Lovrić, po kojemu je nazvana jedna od tri osnovne škole u Sinju, jedan od prvih takvih istraživača. Taj mladi Sinjanin je još 1776. godine na objektivan i znanstven način dao opis Gospodske špilje koja se nalazi uz izvor rijeke Cetine te se zbog toga danas smatra prvim hrvatskim istraživačem podzemlja – speleologom.
Bogatstvo Cetinske krajine podzemnim krškim oblicima otvora mogućnost istraživanja za generacije i generacije znanstvenika i speleologa.
U razdoblju od 10. do 18. kolovoza održano je speleološko istraživanje špilje Dragića II pod sjevernim padinama Svilaje, na području između Maljkova i Otišića. Organizator istraživanja je Speleološki odsjek HPD Željezničar iz Zagreba, a u speleološkim istraživanjima sudjelovalo je oko 30 speleologa iz Sinja (Speleološka sekcija PD Sv. Jakov Bitelić), Zagreba (Speleološki odsjek HPD Željezničar, Speleološki odsjek PDS Velebit), Kastva (Speleološka udruga Estavela) i Dubrovnika (Speleološki odsjek HPD Sniježnica).
Intenzivna istraživanja špilje Dragića II odvijala su se prije gotovo 20 godina, ali speleološki objekt do danas nije u potpunosti istražen. Kako je cilj svakog speleološkog istraživanja izrada speleološkog nacrta koji je nužan za kretanje i orijentaciju po objektu te je podloga za sve daljnje aktivnosti u podzemlju, glavna ideja ovogodišnjeg speleološkog istraživanja bila je ponavljanje speleološkog nacrta koristeći moderne i digitalne tehnike izrade nacrta. Uz to, cilj je bio i nastavak istraživanja do sada neistraženih špiljskih kanala. Rezultat ovogodišnjeg istraživanja je izrada novog nacrta te otkrivanje novih špiljskih kanala čime se ovaj kompleksni speleološki objekt približio duljini od čak 2 kilometra! Brojni špiljski kanali koji su otkriveni nastavljaju se u još neistražene dubine, a potopljeni špiljski kanal (sifon) zahtjeva ronjenje, stoga će se speleološka istraživanja ove iznimne špilje zasigurno nastaviti i iduće godine.
Topljive stijene krškog reljefa uvjetovale su protjecanje vode kroz njih što rezultira izostankom vode na površini i bogatstvom vode u podzemlju. Osim što je krško podzemlje dom za 40% hrvatskih endemskih životinja, ono čuva čak 70% zaliha pitke vode! Speleološki objekti tako predstavljaju najveći izvori pitke vode u Hrvatskoj, a ukoliko su onečišćeni, voda se ispire preko otpada i prolazi do naših izvora, rijeka i vodocrpilišta. Kao važan cilj speleološke djelatnosti ističe se i podizanje svijesti o važnosti očuvanja krškog podzemlja edukacijom, ali i brojnim akcijama čišćenja koja provode speleolozi volonteri. U posljednje dvije godine od strane sudionika ovogodišnjeg istraživanja tako je očišćeno čak 12 špilja i jama u izvorišnom području rijeke Cetine. Pri akcijama čišćenja u suradnji sa inicijativom Čisto podzemlje, speleolozi su iz podzemlja izvadili više od 13 kubika raznog otpada! Možda je važno za napomenuti da se pitka voda Cetina ne crpi iz najvećeg izvora, Velikog vrila, nego upravo iz krškog podzemlja.
Podzemlje je većini ljudi „daleko od očiju“, ali je zbog bogatstva pitkom vodom i endemskim živim svijetom od nemjerljive važnosti za sve nas. Speleolozi su sretnici koji imaju priliku zaviriti u taj skriveni svijet i istraživati neke od posljednjih neistraženih područja na našoj planeti. Čišćenje onečišćenih špilja i jama te podizanje svijesti o važnosti krškog podzemlja najmanje je što istraživači mogu zauzvrat uraditi.
Speleološka istraživanja zahtijevaju veliku logistički pripremu, ali i velike novčane resurse. Stoga ovim putem zahvaljujemo sponzorima koji su uvelike pripomogli provođenju ovogodišnjih istraživanja, a to su – Grad Sinj, Purex d.o.o., Cetina i Pivnica D.C.D.M.
Mirna Šandrić, organizatorica speleološkog istraživačkog kampa „Svilaja 2024“ (članica Speleološkog odsjeka HPD Željezničar i Speleološke sekcije PD Sv. Jakov Bitelić)
Neka malo istraže mega rupe i pećine koje ostaju vađenjem sadre u glavicama.