Sutra u 20 sati u Gradskoj galeriji Sikirica otvara se velika izložba Putovima Stipe Sikirice. Izložba je rezultat višemjesečnog istraživačkog projekta u okviru kojega su mapirani i fotodokumentirani gotovo svi javni spomenici i spomenička plastika čije autorstvo potpisuje bard hrvatskog kiparstva, Stipe Sikirica.
Sikirica prvu javnu skulpturu, fontanu Na izvoru postavlja u rodnom Sinju još kao student, 1957. godine, a otada pa gotovo da možemo reći do dan danas, neumorno radi na javnim i privatnim narudžbama. Bilo da je riječ o portretnim bistama, nadgrobnim spomenicima, vratnicama crkvi, reljefima ili punoj plastici, kipar svaki zadatak odrađuje s neprikosnovenom metierskom vještinom. Ukupno potpisuje preko 70 javnih skulptura, velika većina kojih se nalazi na području Hrvatske, ali 9 njih se nalazi u Bosni i Hercegovini, a radio je i Vladimira Nazora u Crnoj Gori. U okviru projekta dokumentirano je stanje 54 spomenika na 29 lokacija, a sam proces mapiranja otkrio je i brojne zanimljivosti – neke radove o kojima dosad nije bilo informacija, sudbinu uništenih i dislociranih skulptura, a zanimljivo je i da su dvije skulpture bile otuđene – sv. Ante u kapelici na Blidinju u prirodnoj veličini i bista Slavka Kolara u Čazmi. Putovi Stipe Sikirice otkrili su i stanje u kojem se danas nalaze pojedini spomenici. Dio njih je u doista lošem stanju, iznimno je vidljiv utjecaj atmosferilija na broncu i potrebna je restauracija. S druge strane dio javnih skulptura je u dosta dobrom stanju, ali je njihovo pozicioniranje u kontekstu javnih prostora nepromišljeno i nerazrađeno pa tako spomenike i spomeničke biste nalazimo tijesno uz prometnice, parkinge, zavučene u grmlje ili u neposrednoj blizini ugostiteljskih objekata, trgovina itd.
Sve su to bitne informacije za matičnu ustanovu koja skrbi o Sikiričinoj ostavštini. – O mapiranju razgovaramo već godinama, ali s obzirom da je riječ i o financijski i izvedbeno zahtjevnom projektu, tek smo ove godine odlučili ići u realizaciju. Sam proces i nama je donio puno otkrića – mikrolokacije spomenika, stanje u kojem se nalaze, važne podatke o tome da su neke skulpture dislocirane i gdje se trenutno nalaze, sve nam to znači, poručili su iz ustanove.
Najzahtjevniji dio posla – onaj fotodokumentiranja, odradio je mladi splitski fotograf Milan Šabić. Njegove fotografije praktički će biti okosnica izložbe i omogućiti posjetiteljima da kroz medij fotografije dožive manje poznate i rjeđe eksponirane Sikiričine radove. Naći će se tu svašta – od ranog rada u Starim Mikanovcima na Spomeniku palim borcima (1979.) do izvanrednih Sikiričinih rješenja nadgrobnih spomenika – pogotovo onoga u Slimenu za tragično preminulu obitelj Pupačić, pa do spomen-groba admiralu Ivi Purišiću na splitskom Lovrincu ili pak Matiji Ljubeku na Mirogoju, ali i svima dobro poznatih motiva Sinjske alke, alkara i razigranih konja.
Kako je istaknuto u najavi, projektom mapiranja nije se evidentirao samo prostorni raspon i tematska raznolikost Sikiričina opusa, već je ujedno dokumentirano i trenutno stanje javne plastike, kao i kontekst urbanih i ruralnih sredina u kojima se djela nalaze, što je također od iznimne važnosti ako ćemo ozbiljno promišljati temu javnog prostora i estetizacije istoga.
U svakom slučaju, sutra svi putovi vode za Sinj na otvorenje izložbe najvećeg kipara Alke i Cetinske krajine! Izložba za posjetitelje ostaje otvorena do 25. kolovoza, a može se pogledati u radno vrijeme Galerije, svakim radnim danom od 9 do 14 i poslijepodne od 17 do 20 sati, te subotom od 9 do 13 sati. Izložba je realizirana uz financijsku podršku Ministarstva kulture i medija RH i Grada Sinja.
