Na svetkovinu Tijelova Katolička Crkva slavi svetkovinu Presvetog Tijela i Krvi Kristove. Slavi se svake godine u četvrtak poslije svetkovine Presvetog Trojstva.
Na blagdan se vjernici prisjećaju kako je Bog uzeo ljudsko tijelo da bi svima nama postao dohvatljiv i blizak. Za Katoličku crkvu jedan od značajnijih blagdana u liturgijskoj godini svetkovina je u spomen na ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak, a za građane Hrvatske Tijelovo je od 2001. državni blagdan i neradni dan.
Svetkovina korijene vuče iz 13. stoljeća, a vezana je uz sv. Julijanu, djevojčicu rođenu 1193. godine nedaleko od belgijskog grada Liègea. Sv. Julijana se kao 14-godišnjaknja zaredila u samostanu augustinki, u kojem je pronašla svoj dom s pet godina, kad je ostala siroče. Dvije godine nakon zaređenja počela je imati viđenja, a jedno od njih bio je pun mjesec s tamnom mrljom. Nakon nekoliko dana molitve i pokušaja odgonetanja sna uz pomoć starijih redovnica objašnjenje je stiglo pomoću glasa s neba.
‘Želja mi je ustanoviti još jedan, zaseban dan u kojem će svi kršćani slaviti taj sakrament’, stigla je preko sv. Julijane napomena s neba da Crkvi nedostaje još jedno liturgijsko slavlje, svetkovina najvećeg i najsvetijeg Oltarskog sakramenta.
Glas je poručio sv. Julijani i kako se tog otajstva vjernici spominju samo na Veliki četvrtak, u danu u kojem su sve misli usmjerene na Kristovu patnju i smrt.
No poruka nije odmah stigla do Crkve, jer je sv. Julijana o tome progovorila tek nakon 20 godina mjesnom biskupu Robertu de Thoreteu i arhiđakonu Liègea Jamesu Pantaleonu, a koji je kasnije postao papa Urban IV.
Sinoda o mogućem utemeljenju svetkovine pokrenuta je 1246. godine, 16 godina nakon što je sv. Julijana progovorila o glasu s neba, a tom je prilikom zaključeno kako se ne suprotstavlja nauku Crkve te da će biti utemeljena kao zahvala svemogućem Bogu jer nam je dao Presveti oltarski sakrament.
