Ostalo
Trideset i dvije godine od uvođenja kune kao valute – jeste li ostavili koju za uspomenu?
Uvođenje kune 1994. godine označilo je monetarno osamostaljenje Hrvatske, dok današnja realnost s eurima kod mnogih građana budi nostalgiju za bivšim novcem.
Na današnji dan, 30. svibnja 1994. godine, u opticaj je službeno uvedena kuna kao zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj. Time je završen tranzicijski period hrvatskog dinara (HRD), privremenog novca koji je od kraja 1991. godine služio kao brana pred hiperinflacijom nakon izlaska iz Jugoslavije.
Sukob oko imena: Kuna ili kruna?
Uvođenju kune prethodila je burna višegodišnja rasprava o nazivu buduće nacionalne valute. Glavna dilema vodila se između imena “kuna” i “kruna”. Unatoč oštrim protivljenjima određenih političkih i društvenih krugova, Sabor je na sjednici 29. srpnja 1993. donio konačnu odluku. Odlučeno je da će se valuta zvati kuna, a njezin stoti dio lipa.
Iste godine raspisan je natječaj za izgled novog novca. Za dizajn kovanica izabrano je rješenje akademskog kipara Kuzme Kovačića. Proizvodnja je povjerena vrhunskim europskim institucijama. Kovničke matrice izrađene su u njemačkoj državnoj kovnici u Stuttgartu, a kasnije u britanskom Royal Mintu. S druge strane, papirnate novčanice tiskane su u renomiranoj minhenskoj tiskari Giesecke & Devrient, koja je u to vrijeme proizvodila i njemačke marke.
Čuvate li uspomenu?
Mnogi Hrvati nisu u potpunosti raskrstili s bivšom valutom. Dok su neki zaboravili zamijeniti zadnje zalihe u bankama, drugi su namjerno sačuvali pokoju novčanicu ili kovanicu za uspomenu na jedno prošlo razdoblje.
Imate li i vi još uvijek koju kunu ili lipu skrivenu u svom domu? Čuvate li je kao suvenir ili je riječ o zaboravljenom sitnišu u nekom starom novčaniku?
